IMG 9bede25e0496bb2b23b4c21245e2d5d0 VTema ovogodišnjeg sastanka Mreže bila je: ANITIFAŠIZAM.

 Članica Anime Ljupka Kovačević i saradnica Verica Mirović učestvovale su na Mreži i dale svoj doprinos u diskusionom kružoku "Kuda i kako dalje" a govorile su o tenzijama u Crnoj Gori povodom usvajanja zakona o slobodi   vjeroispovijesti. Iz Crne Gore su o ovoj temi govorili i Sabina Talović(iz Bona fide) i Esad Kočan ( glavni i odgovorni urednik Monitora).  U večernjem dijelu predsvaljene su i njegove knjige "Obale nema"; "znali ste" i "Iza   prašine". 

Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor povodom političke situacije koja se iz dana u dan zaoštrava i ima tendenciju da ozbiljno ugrozi lične i građanske slobode u Crnoj Gori, organizuje performanse i diskusione kružoke pod nazivom”Razgovara(j)mo o slobodi – učimo jedni od drugih” za zainteresovane građane/ke koji će se održavati u kontinuitetu dva puta mjesečno.

U toku februara planirani datumi su: 4.02. i 18.02.2020. Tema diskusionih kružoka je politizacija identiteta. Uvodničarke će biti aktiviskinje ANIME.

Pozivamo Vas da svojim učešćem date doprinos razvoju kulture mira u Kotoru i Crnoj Gori.

Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje obaještava javnost da će 31. januara u 12 sati organizovati stajanje na Trgu od oružja sa porukom „Sačuvajmo mir“.

Poslednji mjesec dana , od usvajanja Zakona o vjerskim slobodama Crna Gora se po našem mišjenju nalazi u vanrednom stanju jer sve čime se odlikovala naša tmurna politička relnost ( kriminal, korupcija, militarizacija, neusaglašenost opozicije oko izbornog zakona, demagogija vladajuće koalicije i jednoglasje )povučeno je pred otporom crkve Zakonu koji je bez dijaloga sa svim zainteresovanim stranama i bez konsenzusa političkih stranaka u neregularnim uslovima u Parlamentu naprečac usvojen. Ovaj otpor dobio je   podršku ogromnog broja vjerujućih ljudi pravoslavne vjeroispovjesti ali i onih kojima je nanijeta nepravda u tzv procesu tranzicije u kojemu su prirodni i ljudski resursi Crne Gore diskreditovani i urušene institucije. Umjesto da prihvati dijalog i smiri strasti režim svojim postupcima provocira nasilje i iz dana u dan situacija postaje kritičnija. U strahu smo od daljeg pogoršanja situacije i sve veće opasnosti od eskalacije nasilja naročito prateći i slušajući poruke iz okruženja.

Anima se u svom dugogodišnjem radu aktivno zalaže za nenasilje,suočavanje sa prošlošću ,za ravnopravnost i solidarnost bez kojih nema stavarnog mira i upoznata je sa svim tragičnim i nesagledivim posledicama(psihološkim i moralnim)koje nacionalni sukob ostavljaju dugoročno na budućnost svih onih koji žive na prostoru gdje se vodi rat. Crna Gora ima dovoljno ratnika iz prethodnog perioda koji nisu i ne mogu donijeti ništa dobro za budućnost i razvoj ,a svaka moguća nova žrtva svjedočiće o zlu načinjenom nad svojima.

Apelujemo na građanstvo da ne nasjednu na propagandu koja nas vraća u prošlost udaljava od realnosti i jedne od drugih kroz strah i stvaranje mržnje kod najbližih ( sunarodnika, sugrađana)

Anima se pridružila grupi NVO kojima nije prihvatljivo da se budžet za rad NVO u narednoj godini umanji za 80%.

Kotor, 10.12.2019. godine
Komentari na Nacrt Odluke o izmjeni Odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama.
1. Nacrt Odluke o izmjeni Odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama urađen je bez učešća predstavnika civilnog sektora iako je u ODLUCI O NAČINU I POSTUPKU UČEŠĆA LOKALNOG STANOVNIŠTVA U VRŠENJU JAVNIH POSLOVA u Članu 14. navedeno da „U cilju podsticanja učešća lokalnog stanovništva i obezbjeđivanje učešća stručne javnosti u procesu izrade akta od zajedničkog interesa, organ opštine organizuje radionice u mjesnim zajednicama ,predavanja, stručne skupove i okrugle stolove.“ Ovaj Nacrt je urađen bez bilo kakvog učešća NVO i stručne javnosti i bez bilo kavog objašnjenja zašto je urađen, čime se prekršila dosdašnja dobra praksa saradnje sa NVO u procesu donošenja ovako važnih Odluka koje direktno utiču na rad NVO.
2. Nacrt Odluke o izmjeni Odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama nije bio na Skupštinskom zasijedanju prije poziva na Javnu raspravu jer je Predsjednik Opštine iskoristio član 19. ODLUKE O NAČINU I POSTUPKU UČEŠĆA LOKALNOG STANOVNIŠTVA U VRŠENJU JAVNIH POSLOVA u kojem je navedeno da“ Predsjednik opštine utvrđuje nacrt akta i stavlja akt na javnu raspravu, u skladu sa medija planom, i određuje organ koji će sprovesti javnu raspravu“. U istom članu navedeno je da „Organ koji sprovodi javnu raspravu dužan je da obrazloži rješenja koja se nacrtom akta predlažu, posebno u odnosu na prava i obaveze građana, kao i procjenu uticaja tih rješenja na položaj građana, kako bi građani bolje prepoznali rješenja kojim se, na optimalan način, obezbjedjuje zadovoljenje njihovih potreba. Obrazloženja nema, ni pojašnjenja zašto se pristupilo ovako drastičnoj izmjeni postojeće Odluke, čime je takođe prekršena ODLUKA O NAČINU I POSTUPKU UČEŠĆA LOKALNOG STANOVNIŠTVA U VRŠENJU JAVNIH POSLOVA

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. decembra  2019. godine, skrećemo pažnju javnosti na sve vidljivija brutalna kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori. Svjedokinje smo sistematičnog i sistemskog „kameneleonstva “ kojim politička i interesna elita oblikuju različite društvene realnosti. Jednu, za poslušnike i zanesenjake „miroljubive“ ideologije vladajućeg klana i za vanjsku upotrebu (evropsku i NATO birokratiju) – napredak, uspjesi, zadovoljavanje kriterijuma, razvoj, ugroženost države, geostrateški značaj, hibridni rat. Drugu, za ostalo stanovništvo – siromaštvo, otimanje resursa, zaduživanje, militarizacija, produbljivanje podjela, zloupotreba nacionalnih i vjerskih osjećanja. Nespojivost ovih realnosti stvara razdor, mržnju, dezorjentisanost, haos, nasilje u svim odnosima. Kordoni ličnih tejelohranitelja, policije i vojske drže čelnike zaštićenima od približavanja stanovništvu a institucije države (zakonodavne i izvršne vlasti na svim niovima od opštine do države)  i režimski mediji se trude da  utihnu svaki glas pobune i slobodnog mišljenja.

Sva ljudska prava su dovedena u pitanje uprkos „napredovanju“ u poglavljima.Vidljivo je to zadnjih mjeseci činovima isključivanja, denunciranja, projektima uskraćivanja finansijskih sredstava  nevladinim organizacijama koje razvijaju kritičko mišljenje jer se moć i kontrola mora zadržati  i svaki slobodan glas utihnuti.

Moramo štititi ljudska prava, prije svega pravo na javno djelovanje  jer je to jedini način za sačuvamo ljudsko dostojanstvo i ljudskost uopšte.

tribina Morinj 

ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor u okviru projekta “U naše ime – Logor Morinj” organizovao je  drugu javnu tribinu pod nazivom “Pamtimo Logor Morinj29.novembra u 17h u mulitimedijalnoj sali KC “Nikola Đurković” Kotor .               

Na tribini su govorili:

Tea Gorjanc Prelević – Akcija za ljudska prava (HRA)

Ervina Dabižinović – ANIMA

Tamara Milaš – Centar za gradjansko obrazovanje (CGO)

Zlatko Bagoje – Udruga logoraša iz Morinja (podružnica HDLSCKL Dubrovačko-neretvanske županije)

Moderatorka: Jasna Novović

Uprkos malog broja prisutnih tribina je svojim sadržajem ispunila očekivanja, ponovo smo čuli/e o neophodnosti kažnjavanja zločina, manipuaciji sudova i tužilaštva u Crnoj Gori kada su ratni zločini u pitanju, rezultatima istraživanja o upoznatosti starješina organa lokalne uprave sa ovim ratnim zločinom, o inicijativi Anime. Posebno zahvaljujemo Zlatku Bagoju koji kao žrtva iz logora Morinj ima hrabrosti i želje da pomogne našem suočavanju sa prošlošću kako bi proces pomirenja mogao da se odvija sa obostranim povjerenjem. zajedno gradimo mirni suživot.

tribina Morinj 

ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor u okviru projekta “U naše ime – Logor Morinj” organizovao je  drugu javnu tribinu pod nazivom “Pamtimo Logor Morinj29.novembra u 17h u mulitimedijalnoj sali KC “Nikola Đurković” Kotor .               

Na tribini su govorili:

Tea Gorjanc Prelević – Akcija za ljudska prava (HRA)

Ervina Dabižinović – ANIMA

Tamara Milaš – Centar za gradjansko obrazovanje (CGO)

Zlatko Bagoje – Udruga logoraša iz Morinja (podružnica HDLSCKL Dubrovačko-neretvanske županije)

Moderatorka: Jasna Novović

Uprkos malog broja prisutnih tribina je svojim sadržajem ispunila očekivanja, ponovo smo čuli/e o neophodnosti kažnjavanja zločina, manipuaciji sudova i tužilaštva u Crnoj Gori kada su ratni zločini u pitanju, rezultatima istraživanja o upoznatosti starješina organa lokalne uprave sa ovim ratnim zločinom, o inicijativi Anime. Posebno zahvaljujemo Zlatku Bagoju koji kao žrtva iz logora Morinj ima hrabrosti i želje da pomogne našem suočavanju sa prošlošću kako bi proces pomirenja mogao da se odvija sa obostranim povjerenjem. zajedno gradimo mirni suživot.

Autorka : Ervina Dabižinović

U  emisiji Načisto koja je emitovana prošlog četvrtka čuli smo o više tipova društvenih devijacija, kriminalu, organizovanom ili neorganizovanom, ali i kriminalu na složenoj slici institucija Crne Gore. Ono što emisiju čini iznimno važnom jeste saopšten stav u kojem se izražava otvorena direktna diskriminacija u jednom od postavljenih pitanja u intervjuu za prijem i imenovanje, Sudskog savjeta, koji diskvalifikuje žene kandidatkinje. Nismo mogle imati bolju priliku od ove gdje glas sistema pokazuje koliko i kako podržava i generiše diskriminaciju, ugrožava žene i njihovu ulogu i položaj. Dodatno, pokazujući kako to rade, nema dileme, pitanje nepovjerenja u institucije sistema je od iznimne važnosti, a notorna je činjenica. Ako to radi ova institucija možemo vjerovati (a rade) i ostale koje imamo, zvali ih kako god želimo - zarobljene, okupirane ili otkupljene. Diskriminacijske prakse smanjuju kompeticiju i sposobnosti raspoređivanja resursa onih koje tako ostaju van stroja. Nadam se da su, kao i ja, članice Ženske političke mreže gledale TV emisiju kakav god imale odnos prema njoj i da će uslijediti munjevita reakcija i zahtjev ovog novoformiranog subjekta i njihovih političkih mentora i finansijera (s obzirom da je antidiskriminacija jedan od ciljeva projekta) da se izvrši pritisak na instutucije sistema, mijenjaju dosadašnje prakse, pokretanje pitanja odgovornosti i pokuša otpočeti proces na zadatku dekonstruisanja sistema koji generiše nejednakost i diskriminaciju.

Da je ovo jedini zadatak bilo bi puno. Znale smo ovo i ranije. Ukazujemo na diskriminaciju godinama, od prvih dokumenata, institucionalnih mehanizama koje smo, vjerujući da je bolje da ih imamo, podržale da se formiraju jer smo željele da budemo dio normalnog svijeta u kojem se nasilje nad ženama reguliše zakonima i pravdom, u kojem se politička participacija žena razumije i podržava, a zagovaranje rodne jednakosti u društvenom smislu i sprovođenje politika ravnopravnosti čini bazičnim za napredovanje društvene zajednice i razvoja šire. Ostaje da se vidi da li je Ženska politička mreža kadra da realizuje svoj cilj koji im je na vrhu agende.

Na sajtu Ženske političke mreže kako vidim tretira se nasilje u porodici, preduzetništvo, antidiskriminacija, kao ključne oblasti djelovanja. Kao i do sada, bilo je za očekivati da politički subjekti mjenjaju sadržaj imenovanih pojmova pa se ne koristi nasilje nad ženama već nasilje u porodici iako se zna, a i brojke govore, da su u najvećem broju žene žrtve nasilja. Drugo, jednako važno, da li su obaviještene da se dvadeset i više godina radi na uspostavljanju uslova da se makar tema o ženama uvede u sve akcije sistema. S obzirom na ambicioznu agendu i na manjak informacija za one koji su korisnice ovog projekta, postavlja se pitanje koga u ove dvije godine informišu što su uradile, kada i kako. Informacije se danas dijele u sajber prostoru reći će, međutim, ukoliko su ciljevi vezani za najveću marginalizovanu društvenu grupu onda mali broj žena ima uopšte pojma da postoji Ženska politika mreža ili politički subjekt ne uočava postotak siromaštva žena kao jednog od važnih egzistencjalnih pitanja, tako da većina njih nema osnovne uslove da bi se informisala putem savremenih tehnologija. Da li je u posljednje dvije godine, javnost upoznata sa izvještajem rada aktivnosti ŽPM (ako jeste gdje je to i kada bilo) i da li se nešto promijenilo u položaju žena i oko njega? Da li su akterke Mreže zadovoljne postignutim? Do sada viđeno, sem sajta, za kojeg sam razumjela da je dio aktivnosti projekta kojeg finansira EU, UNDP i Vlada Crne Gore, su samo spotovi, reklame u kojima se političarke dotjeruju i friziraju za javnost, a u drugom kako se afirmiše njihova politička mjera nasljeđem iza kojeg ranije, a i sada, teško da je stala ili će stati jedna jedina političarka a koja moguće zna što je to Sifražetski pokret. Ostale, feminizam i politike feminizma, teško da mogu da prihvate kao svoj politički kredo i program. Tako je makar za mene, koja donekle zna o čemu se radi kada su politike feminizma na djelu .

Ovo sve pokazuje da je cilj politička i finansijska kontrola procesa u kojoj će se raditi onako kako to političke elite žele, pare dijeliti kako se kome može, a to je dio iskustva do sada i sa domaćim i sa međunrodnim donatorskim politikama, koje najčešće zbog svojih projektovanih ciljeva anuliraju ili ne vide realnost u kojoj žive žene u Crnoj Gori. Najgore što može da se desi jeste zagovaranje i podrška politikama patrijarhata koje se žele predstaviti kao politike feminizma. Detalje sam već uočila u video materijalima, tako da sam vrlo oprezna u samom startu. Rad na nekoj od radnih grupa (ne podržavam radove u radnim grupama koje se formiraju da bi se odvlačila pažnja od suštine i da izgleda da se nešto radi) što je bila dosadašnja praksa sistema iscrpljivanja aktivistkinja i nerješevanja problema koje smo delegirali, očigledano ili moguće da će biti zamijenjena djelovanjem van sistema institucija, iz političkog prostora upravo ovim subjektom preko projektne politike uz pomoć međunarodnih donatora. Iznimno je važno što će politički subjekt prepoznati kao temu kojoj će dati politički značaj, pa i taj eufemizam nasilje u porodici naspram nasilja nad ženama, upućuje da se nema baš previše povjerenja. A važno je da se postavi pitanje da li je ovo opet samo kupovina vremena i repetiranje ili relativizacija doprinosa ženske aktivističke scene i njenog djelovanja. Ostaje da se vidi hoće li u realnosti, a ne u sajber prostoru do kojeg žene ne mogu tako lako doći, makar ne one koje su na periferiji periferije, djelovanje ovog političkog subjekta mijenjati neravnotežu i pritiskati da se za nepravdu i kriminal odgovara.

Pokušavala sam da uočim iz informacija na sajtu da li Ženska politička mreža ima neki od ciljeva ili politički stav u konkretnom primjeru Pokreta majki i njihovom istrajavanju u kontinuitetu da im se zagarantovano stečeno pravo Ustavom Crne Gore vrati, na svojoj agendi? Bilo bi važno spustiti se iz partijskih niša i sajber soba na ulice Podgorice i redefinisati stavove partija i partijskih organa, koje su podržale Proteste majki da im se uzeto pravo vrati ili napravi plan djelovanja u tom smislu. Ili ćemo čuti da to nije formalno njihova odgovornost i njihova nadležnost! Svjedokinje smo da se politički subjekti na ovaj ili onaj način imenjuju kao podržavaoci Protesta majki međutim suštinska podrška izostaje. Iz različitih razloga, naravno. Međutim, ti isti razlozi djeluju i u drugim oblastima, recimo partijama tako da je neizvjesno (ili već viđeno) da li će političarke, koje su inače u obavezi da budu lojalne svojim partijama i liderima, uspjeti da postignu minimum solidarnosti po osnovu toga što žele da se bave zajedno politikama koje afirmišu promjene za žene. A valjda u taj krug spadaju i one koje se najduže opiru, u novijoj istoriji Crne Gore, zbog ukinutog stečenog prava, braneći tako svojim tijelom i životom Ustav države od onih koji bi trebalo da ga sprovode. Eto važnog zadatka. Našeg, doduše ne sa bjelosvjetskih agendi, i ne za bijele kragne i košulje!

Da se vratim na početak, primjer kako sistem i institucije diskriminišu žene nadam se da spada u djelokrug projektovanog 7. cilja Ženske političke mreže, a tamo stoji da će se baviti: eliminisanjem štetnih praksi, kao što su nejednake mogućnosti za žene u sferi zapošljavanja, odlučivanja i političkog učešća i nasilja u porodici.

Nadam se da ćemo prije izlaska ovog teksta čuti makar politički stav Ženske političke mreže po ovom pitanju jer je to zadatak kojeg su sebi zadale a koji im je i politička realnost u kojoj žive žene u Crnoj Gori, dala.

Ukoliko odgovor izostane biće po onom - džaba ste krečili.

NE DAMO NAŠE ŽIVOTE ZA VAŠE PRLJAVE RABOTE

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Anima će u ponedjeljak, 25. novembra u 12 sati na Trgu od oružja u Kotoru organizovati performans “Ne damo naše živote za vaše prljave rabote” sa ciljem da skrenemo pažnju na sveprisutno nasilje nad ženama u društvenoj realnosti.

Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama počinje Kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” koja kod nas, kao i u cijelom svijetu, ukazuje na sveprisutno nasilje nad ženama, kao i na aktivnosti koje države (ne)preduzimaju da se nasilje smanji.

Naša Vlada, Parlament i institucije se nedogovorno odnose prema nasilju nad ženama, ne implementiraju usvojene deklaracije, rezolucije i akcione planove. Uporno istrajavaju na relativiziranju svih vrsta nasilja nad ženama uvažavajući donekle samo ono koje se dešava u porodici. O institucionalnom nasilju se ćuti i samo pojedinačni primjeri ukazuju na dubinu problema.

U društvenoj realnosti sve vidljiviji i prisutniji su faktori koji doprinose nasilju nad

ženama: siromaštvo, eksploatacija , nekažnjivost zločina , zarobljene institucije i militarizacija društva uz uobičajenu, čak normalizovanu, korupciju, kriminal i strah. Sve ovo podržano nacionalističkim ideologijama i potkrijepljeno tzv patriotskim borbama i obmanama čini da su žene u najtežoj situaciji od početka pregovora za ulazak u EU. Karikaturno i cinično djeluju/izgledaju akcije ženske političke mreže na povećanju broja žena u parlamentu.

Aktivistkinje Anime, izuzetno zabrinute zbog razvoja političke krize i posledica koje ona može imati na živote žena, pozivaju sve žene da zahtijevaju svoja prava i izbjegavaju svrstavanja uz postojeće političke aktere.

Aktivistkinje Anime