SAOPŠTENJE ZA MEDIJE

Kotor, 27.11 2025

29. novembar – Dan braniteljki ljudskih prava

Povodom 29. novembra, Dana braniteljki ljudskih prava i ključnog antifašističkog datuma u našem regionu (29. novembar u SFRJ obilježavao je godišnjicu Drugog zasjedanja AVNOJ-a, kada je u Jajcu donesena odluka o federalnom ustrojstvu države),  podsjećamo na činjenicu da su ženska ljudska prava neraskidivo povezana sa antifašističkim vrijednostima – vrijednostima otpora, solidarnosti i odbrane ljudskog dostojanstva.

Danas, u Crnoj Gori, svjedočimo prisustvu kleronacionalističkih politika, revizionizma, normalizacije fašistoidnih narativa i kapitalističke eksploatacije, što direktno ugrožava temelje ljudskih prava. Uprkos sužavanju demokratskog prostora, osjećamo odgovornost da pojačamo otpor nasilju koje se svakodnevno obrušava na egzistenciju žena, sistemskom nasilju koje je još uvijek ukorijenjeno u odnosima među polovima, u emocionalnim odnosima, u porodičnom životu, u nejednakosti plata, u eksploataciji ženskog rada, u izostanku adekvatnog i pravednog odgovora pravosuđa, pa sve do ekstremnog porasta femicida. Umjesto podrške organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, ženskih prava i demokratije, prednost sve češće dobijaju tehnički, kratkoročni i projektno-operativni modeli koji zanemaruju suštinsku misiju civilnog društva: kritički nadzor nad vlašću, vladavini prava, ravnopravnosti i socijalnoj pravdi. 

U okviru kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, organizujemo diskusioni kružok „Kud plovi ovaj brod?“ (29. 11. 2025, Kuća slobodne misli), gdje otvaramo prostor za razgovor o regresivnim politikama, ugroženom integritetu civilnog društva, i  poziciji braniteljki ljudskih i ženskih prava u Crnoj Gori.

Pozivamo institucije da  preuzmu odgovornost za haos koji proizvode, prepoznaju rizike radikalizacije i regresije, te obezbijede stabilne uslove u kojima će glasovi žena nastaviti da brane demokratske i antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora.

SAOPŠTENJE

 Povodom 9. novembra 2025 – Dana borbe protiv fašizma, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor organizovala je dva javna događaja (30 minuta stajanja i ćutanja) u znak sjećanja i protesta:

9 novembar 2025

• Kotor: ispred zgrade Opštine, u 12 sati
• Herceg Novi: ispred zgrade Opštine, u 15 sati

Ovim akcijama ANIMA podsjeća institucije da je njihova odgovornost i dužnost da štite sve građane, da preventivno djeluju u smanjivanju ksenofobije, da primjenjuju zakone bez izuzetaka, da čuvaju mir  i rade u interesu građana koje predstavljaju.

Sjećanje na Kristalnu noć nije samo čin pijeteta prema žrtvama, već i upozorenje na opasnost ćutanja institucija i normalizaciju nasilja. Kada zakon ne važi jednako za sve, a institucije biraju kome će služiti, otvara se prostor za nasilje, strah i podjele. Ulice Podgorice, paljenje objekata, uništavanje imovine samo zato što je neko druge vjere i nacije opasno podsjeća na zlo koje se desilo nakon paljenja i razbijanja  u Njemačkoj 1938.

ANIMA godinama upozorava na fašizaciju koja se u Crnoj Gori njeguje i normalizuje — kroz govor mržnje, selektivnu pravdu, institucionalno ćutanje i politiku straha. Posljednji događaji su pokazali da je fašizam eskalirao a institucije ga podgrijavaju: policija je privela pogrešne vinovnike dok pravi počinioci još nijesu pronađeni, u međuvremenu je krenuo pogrom radi progon — krenula je mržnja.

Mržnja se prelila organizovano na ulice Podgorice, Bara, Herceg Novog i Kotora.

Našim stajanjem ispred Opština tražimo da se utvrdi odgovornost za nastalu situaciju da se kazne krivci i da se podnese politička žrtva ostavkom čelnih ljudi bezbjednosnog sektora. Tražimo da se čelnici opština pozabave pravdom, ravnopravnošću i interesima svih stanovnika, bez izuzetaka,da se nasilje ne ponovi !

Nenasilnim otporom, ćutanjem i stajanjem poslaćemo  poruku otpora nasilju, ksenofobiji i političkom ćutanju. Na Dan borbe protiv fašizma, ne tražimo samo sjećanje – već zahtijevamo državu koja reaguje, u kojoj  niko nije iznad zakona, a svako ima pravo na sigurnost i dostojanstvo.

TIM ANIME

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje podsjeća javnost Crne Gore, na postojanje logora u Morinju kod Kotora, formiranog 3.10.1991, u kojem je od 1991. do 1992. godine bilo zatvoreno više od 300 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika. Oni su bili izloženi fizičkom i psihičkom mučenju, ponižavanju i nehumanim uslovima.

Sudski procesi pred sudovima u Crnoj Gori rezultirali su osuđujućim presudama za nekolicinu čuvara logora, ali pravda nije potpuna. Za nalogodavce i one koji su planirali i organizovali logor nikada nije utvrđena odgovornost.

Aktivistkinje ANIME i ove godine podsjećaju da kultura sjećanja i odgovornosti nije samo pitanje pravde za žrtve, već i preduslov izgradnje  mira u Crnoj Gori i regionu.  Zaborav i relativizacija zločina čine da se zločini počinjeni u naše ime ponove.

Zato pozivamo instititucije Crne Gore da:

• preuzmu punu odgovornost za ratne zločine počinjene u naše ime,
• u obrazovni sistem uključe istinu o logoru Morinj i drugim ratnim zločinima.

Vjerujemo da kroz priznavanje i utvrđivanje odgovornost na svim nivoima možemo izgraditi društvo koje neće ponavljati zločine.

Tim ANIME

Poštovani,

Javljamo se iz stvarnog svijeta – onog koji nije iscrtan PowerPoint prezentacijama, investicionim bajkama i Twitter najavama. Svijeta u kojem ljudi ne traže PR poruke, već odgovore, podršku i istinu. A vi kao da računate na ono najgore u nama – da ćemo zaboraviti. Čak ni tragedija na Cetinju, najsnažniji alarm novije crnogorske istorije, nije vas probudila iz fantazije moći i birokratske dremeži. Tim povodom ste najavili reforme, jačanje brige, razvoj kapaciteta, promjene. Danas, pola godine kasnije, poručujete – nepravda i nasilje su uobičajena stanja, patite tiho u četiri zida jer može biti i gore.

Pozvali ste nas na sastanak u Kabinet predsjednika Vlade (16.01.2025.). Došle smo vjerujući da ste pozvali  grupu stručnjakinja koja ima što da kaže, a i zna šta treba raditi nakon masovnih zločina koji proizvode traumatske doživljaje. Naknadno smo shvatile da smo bile pozvane samo zbog toga jer je prethodna Vlada ignorisala naš zahtjev za prijem. Dakle, primili ste nas srdačno i sjedale smo sa vama i izložile naše ideje o situaciji, uvažavajući rad na terenu naših kolega/inica, jer vi niste imali nikakve predloge za nas. Imale smo dva minimalna zahtjeva: jedan se odnosio na pružanje elementarnog znanja vašim ministrima o traumi, jer je važno da razumiju da i od njihove volje(odluka) zavisi ozdravljenje traumatiziranih i drugi, koji se odnosio na organizaciju radnog sastanka svih profesionalaca/ki koji su angažovani na Cetinju, radi određivanja dugoročnih koraka u rješavanju trauma na Cetinju. Treći zahtjev je bio vizionarski, tražio je razvoj stručnog rada sa traumom kroz mogući Institut za traumu, u okviru planova za mentalno zdravlje. Obaviještene smo o izradi plana o Unapređenju i zaštiti mentalnog zdravlja. Obradovale smo se, to je bila izvanredna šansa da se ta jedinica (Institut za traumu) inkorporira u njega. Razmotrićete, obećali ste, a prvi predlog na licu mjesta prihvatili. Njegova realizacija je povjerena službenicama, na sastanku 18.03.2025. ispostavile smo predloge za 3 sata rada. Za realizaciju „nije bilo vremena“. Ostalo je „izgubljeno u prevodu“, a mi zaboravljene u realnosti. I ne samo mi, nego i liječenje i prevencija trauma.

Ministarstvo zdravlja predstavilo je Parlamentu i javnosti dokument pod nazivom Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja 2025/6 (15.05.2025.), marketinški proizvod bez reformskih sadržaja, bez integriteta i najvažnije, bez stvarnosti. U tom papiru nema žrtava, nema Medovine, nema 1. januara, nema trauma, nema ni minumum političke volje da se problem traumatskih doživljaja sanira, a nema ni pacijenata, ni savremene psihijatrije, ni psihoterapije u Crnoj Gori.

Predsjedniče Vlade i Ministre zdravlja, namjera vam je da mentalno zdravlje Crne Gore ostane u mraku, doslovno u mraku: netaknuto reformama, netaknuto programima, netaknuto stvarnim ljudima. Ono o čemu mediji ovih dana izvještavaju o Dobroti (radile smo tamo i znamo kako je bilo) je ravno izvještavanjima iz mučionica. Dobar dio je vaša zasluga. Malo je patnja bolesnih ljudi, stavljate im kriminal u bolest. Kriminalizujete ih, otežavajući im svaki izlazak iz „Dobrote“. To je slika vašeg evropejstva, humanosti, etike i profesionalnosti. To je vaš uspješan rad za „Crnu Rupu“ (kako intimno zovete Crnu Goru)!

Nama je 13. jul još uvijek praznik nade i moralni zadatak da se držimo čojstva i antifašizma. 

Zato neka ovo pismo ostane kao javni podsjetnik: vi niste samo zakazali. Vi ste – samosvjesno – lagali. Naša kolektivna trauma ima bolje pamćenje, ona se ne da zavesti ona se mora dugotrajno strpljivo povjerenjem liječiti. I imamo strpljenja i povjerenja, nažalost, ne više u vas.

Članice NVO „ANIMA“-Centar za žensko i mirovno obrazovanje:

Ljubomirka Ljupka Kovačević

Ervina Dabižinović

Maruška Drašković

Julijana Cicović

Verica Mirović

Aleksandra Kovačević

Crna Gora, 13. jul 2025.