autorka:Paula Petričević

 Dakle, sjećanje na slobodu, ma koliko moćno, jasno i živo ono bilo, ne može preživjeti baš sve. Posebno ne mudrog vladara. Ponajmanje onog koji se ravna prema savjetima političkog vizionara iz 16. vijeka.

Nastojeći da zadobije milost Lorenca Medičija negdje oko 1513. godine, njegov sluga pokorni, Nikolo Makijaveli, izlazi pred Lorencovo „svetlo lice sa zalogom svoje podaničke odanosti“ – djelom „Vladalac“. Ovaj „skromni poklon“, kako ga Makijaveli naziva, ispostaviće se kamenom temeljcem moderne filozofije politike, u kojem on, između ostalog, savjetuje vladaocu kako da pod svojom vlašću zadrži grad navikao da živi u slobodi: „Onaj ko zagospodari jednim gradom, naviklim da živi u slobodi, a ne uništi ga, danas sutra će on uništiti njega, jer u tom gradu pobuna se uvek diže pod izlikom da se to čini u ime slobode i za odbranu starih običaja koje ni vreme ni primljena dobročinstva ne mogu prekriti velom zaborava. I ako se stanovnici grada ne razjedine ili ne rasele, sećaće se svoje slobode u svakoj prilici, kao što je bio slučaj sa Pizom posle stogodišnjeg robovanja Firentincima.“

21.decembar 2015.

Žene oboljele od malignih oboljenja reproduktivnih organa daleko su od interesovanja  javnosti  i zdravstvenog sistema iako je njihov broj u porastu.  Žene sa malignim oboljenjima reproduktivnih organa nisu u fokusu izvještaja, planova i strategija  zdravstva. Odgovornost se prebacuje na bolesne žene.  Ne teži se  poštovanju njihovih prava na najbolje uslove liječenja, na dostojanstvo i održavanje kvaliteta života. Sve češće ove žene svjedoče da su u samom zdravstvenom sistemu izložene diskriminaciji i marginalizaciji  i da njihov kvalitet života i međuljudski odnosi osiromašuju.  Prepuštene sebi u čekaonicama  međusobno razmjenjuju iskustva, daleko od brige i podrške društvene zajednice.

Odlučile smo da napravimo program za opštinu Kotor sa namjerom da mapiramo problem, identifikujemo oboljele i izliječene žene, ponudimo psihosocijalne radionice, individulano i porodično savjetovanje, formiramo grupe samopomoći koje će biti osnažene za podršku i borbu za prava ovih žena, vladina Komisija za raspodjelu sredstava od  igara na sreću nije imala razumijevanja.

Pozivamo žene  koje su bolesne od ovih teških bolesti  iz Kotora, da se jave Animi da zajedno preduzmemo akcije koje će  doprinijeti  poboljšanju uslova liječenja   i odgovornijem pristupu zdravstvenog sistema pravima bolesnih žena.

Kontakt telefon   Anime 069 610 595.

Kotor, 23. 12. 2015.

SAOPŠTENJE – SAČUVAJMO MIR

Ulazimo u Novu Godinu sa mnogo više neizvjesnosti nego ranijih godina.

 Blagostanje, sigurnost, socijalna pravda, vladavina prava, sloboda, jednakost ideali ljudskosti  uzmiču pred ratovima, političkim i izbjegličkim  krizama, pred siromaštvom. Sveprisutna fašizacija društva  je plodno tle za mržnju i sukobe. Najmoćniji i najuticajniji politički subjekti podržavaju fašizam  i  prozvode  stanje permanentnog rata  i humanitarnih katastrofa što  onemogućava globalni mir    pod krinkom širenja demokratije.

Vjerujemo u mogućnost drugačijeg  svijeta u kojem su solidarnost, poštovanje različitosti, nenasilje, odgovornost mogući, uprkos obeshrabrujućoj realnosti.

 Anima će u srijedu, 23. decembra  u 17.00 sati na Trgu od oružja u Kotoru organizovati performans  “Sačuvajmo mir ”  u trajanju od 1 sat kojim  ćemo pozvati građanstvo da se u 2016. Godini založi za nenasilje i antifašizam. Ovaj performans će, kao i prethodni, biti održan u sklopu akcija za mir koje Anima realizuje povodom aktuelne političke krize u zemlji, svake srijede, sve dok se kriza ne razriješi.

Aktivistkinje Anime

Poštovani,

Razgovarale smo o vašem pozivu za  seminar „Praćenje implementacije Zakona i preporuka CEDAW Komiteta UN“  i odlučile smo  da nećemo prisustvovati ovom seminaru koji organizuje UNDP, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Centar za ženska prava  iz nekoliko razloga:

 Otvoreno pismo Komisiji za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću

Nakon dugo godina odbijanja Animinih projekataKomisija je odlučila da za Animin projekat  „Nisi sama – psihosocijalna podrška ženama sa malignim oboljenjem reproduktivnih organa“opredjeli 3000€  što je 20 % sume  tražene za realizaciju projekta. Smatramo da je ovakvom odlukom  Komisija   ponizila  nas kao profesionalke, našu organizaciju i indirektno žene koje boluju od ovih teških bolesti.

Broj oboljelih  žena od malignih oboljenja  reproduktivnih organa je u povećanju.Ova pojava je sama po sebi  zabrinajvajuća i zahtijeva dodatnu pažnju. U poslednje vrijeme pod pritiskom zadovoljavanja evropskih standarda prisutnije su kampanje prevencije ovih bolesti iako uslovi za sprovođenje  prevencije  u zdravstvenim ustanovama nisu zadovoljeni pa stvarni efekti kampanja izostaju. Izostanak efekata četo se pripisuje nedostatku zdravstvene kulture žena a ne nedostatku resursa zdravstva i nepovjerenja žena prema loše organizovanom i korumpiranom  sistemu.

 SAČUVAJMO MIR– ODGOVORNO PREMA IZBJEGLICAMA

Kotor, 16.12.2015.

SAČUVAJMO MIR– ODGOVORNO PREMA IZBJEGLICAMA

Crna Gora spremno dočekuje eventualni priliv izbjeglica i migranata – čitamo izjave sa najodgovornijih adresa dok izbjeglička kriza pomjera temelje demokratije i ljudskosti u Evropi. Zvaničnici u Crnoj Gori su mnogo humaniji riječima nego djelima, o tome govori naša “ izbjeglička kriza” koja traje od devedesetih godina prošlog vijeka.

Naša vlada ima dugogodišnje iskustvo neodgovornostii u odnosu na izbjeglice. To potvrđuje I nerealizovanje Nacionalne strategije za trajno rješavanje pitanja izbjeglica i interno raseljenih lica u Crnoj Gori (2005)  koja se odnosi na zbrinjavanje ljudi iz naših ratova početkom(1991/2 Hrvatska i BiH ) i krajem devedesetih (1999 Kosovo). Ni nakon 15 odnosno 25godina još svi izbjegli  nemaju riješen status, još se grade stanovi za izbjeglice i još se radi na organizovanom povratku u mjesta porijekla.Nažalost, siromaštvo i bijeda svakodnevnog života u Crnoj Gori čine nas najčešće slijepim i neosjetljivim na njihove patnje.

U teškoj su poziciji i ljudi iz Crne Gore koji su ovog ljeta migrirali u Njemačku, a sada se govori o njihovom vraćanju koje prate floskule o rješavanju njihovih problema u zemlji, ali konkretnih rješenja nema.

Budimo solidarni sa patnjama drugih shvatajući da ovo što se dešava sada,  a naziva se izbjegličkom krizom/ama, predstavlja posljedicu neodgovornog ponašanja vlada i njihovih nehumanih ratnih politika u kojima mala grupa ljudi zarad ličnih interesa nastoji da sprovede interese bogatih i moćnih.

Anima će u srijedu, 16. decembra  u 17.00 sati na Trgu od oružja u Kotoru organizovati performans  “Sačuvajmo mir – Odgovorno prema izbjeglicama”  u trajanju od 1 sat kojim  ćemo pozvati na solidarnost, poštovanje građanskih prava i mir. Ovaj performans će, kao i prethodni, biti održan u sklopu akcija za mir koje Anima realizuje povodom aktuelne političke krize u zemlji, svake srijede, sve dok se kriza ne razriješi.

Aktivistkinje Anime

 Danas je mirno u Podgorici održana Parada ponosa. Prisustvovaala je aktivistkinja Anime Ljupka Kovačević

U Nikšiću je 10.12.2015, održana konferencija " Nove ideje za stare objekte- iskustva i dob re prakse"u organizaciji NVO Expeditio iz Kotora i Opštine Nikšić.

Jedna od panelistkinja bila je i Ljupka Kovačević, aktivistkinja Anime koja je pričala o ideji i realizaciji Kuće slobodne misli u Kavču

Autorka: Ervina Dabižinović

Strategija da bi se ućutkale one koje misle- žene tako što im se  privatizuje  glas je snažno sredstvo mizoginije. Nestaje iz javnog prostora  ono što je do sada urađeno na širenju ženskih ljudskih prava i vrijednosti kojima su posvećene.  Nestaju tako feminističke  inicijative  i njihov politički potencijal a to je da se nismo dale zavesti nacionalizmom ( što stoji u vertikali  patrijarhalne strukture), ni nostalgijom  za izgubljenom zemljom, ali ni euforijom o parlamentarnoj demokratiji zato što je bilo jasno da žene neće imati svoje mjesto i biti prisutne u njoj.  Razumjele smo da se mora raditi, da se moramo opirati i biti protiv nacionalizma, isključivanja, etničkog čišćenja, ratova, zatvaranja granica, prelaženja granica….Uočljiv je kontinuitet. 

  Povodom Dana ljudskih prava sa fokusom na braniteljkama ljudskih prava.