ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje povodom 13. jula, Dana ustanka i Dana državnosti Crne Gore, organizuje performans Građanska Crna Gora - Odmah koji će se održati u 12:00 sati na Trgu od oružja u Kotoru.
 
Navršava se osamdeset i tri godine od dana kada je Crna Gora opštenarodnim ustankom pokazala da sloboda i pravda nemaju cijenu. Uradila je to prva u Evropi i ugradila herojski napor u antifašističku, progresivnu i emancipatorsku budućnost.
 
Navršava se sedamnest godina od kada ANIMA tijelima i simboličnim porukama ukazuje na probleme i vrijednosti u političkom životu a što na žalost nije ostvareno sticanjem nezavisnosti.
 
Ove godine performansom ”Građanska Crna Gora -Odmah” podsjećamo građane/ke Crne Gore da smo od 2008. do danas ukazivale na probleme koje imamo kao zajednica sa vladajućim politikama koje su u kontinuitetu urušavale vrijednosti koje simbolizuje 13. jul.
 
Ovog 13. jula pošaljimo poruku da Crna Gora jeste građanska i da vladajuća elita mora to apsolutno uvažiti, sprovoditi i ostati na kursu ulaska u Evropsku uniju.
 
Građanska Crna Gora garantuje uvažavanje svih bez obzira na rod, vjeru i naciju.
 
Naša dužnost ovih godina je prevashodno bila ukazati i ustati protiv: svih vrsta nasilja i okupacija – ekonomskih, nacionalnih, klerikalnih ili bilo kojih drugih i dići glas protiv mržnje u javnom govoru, protiv zloupotrebe nacionalnog identiteta i vjerskih osjećanja, protiv nacionalizma, nepotizma, partitokratije, podjela, obmana, eksploatacije, revizionizma, sabotiranja procesa suočavanja sa prošlošću devedesetih.
 
Zabrinjavaju najnoviju pokušaji da se negiraju zločini devedesetih tako što se na njih odgovora zločinima kojima mi ne svjedočimo kako bi se politike devedesetih vratile u realnost.
 
Posljedice na koje ukazujemo dugi niz godina u direktnoj su vezi sa politikama koje su ratove na prostoru bivše Jugoslavije iskoristile za prvobitnu akumulaciju kapitala i spregom kriminala i politike, stalno uvećavala izabranim poslušnicima. Rezultat su novokomponovane i otuđene elite koje građanke/ne utjeruju u nacionalne grupe koje se međusobno isključuju i vraća nas tako u zagrljaj zločinaca i ratova. Posebna opasnost su šarlatani i tzv. pomiritelji. U tom naumu im pomažu svi oni koji Crnu Goru vide kao skupinu nacionalnih zajednica i kao nefunkcionalnu državu koja nije u stanju da štiti ljudska prava i pravnu državu.
 
Zato ovog 13. jula dižemo glas protiv uništavanja građanskog koncepta državnosti.
 
Istina, nenasilje, poštovanje različitosti. Pravda i mir su na ovoj strani.
 
TRAŽIMO ZAŠTITU GRAĐANSKE CRNE GORE ODMAH!

Ove godine se navršava 29 godina od genocida u Srebrenici – najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svetskog rata. Aktivistkinje Anime povodom Međunarodnog dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine izdaju sledeće saopštenje:
 
Srebrenica-PAMTIMO
 
1995 – 2024.
 
11. jula 1995. godine oružane formacije Republike Srpske na čelu sa haškim osuđenikom Ratkom Mladićem okupirale su Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a. Režim Slobodana Miloševića pružio je cjelokupnu vojnu, logističku, finansijsku i političku pomoć u izvršenju genocida i do danas se ne zna koja je uloga Crne Gore u tim dešavanjima. Prema zvaničnim podacima ubijene su 8372 osobe bošnjačke nacinalnosti.
 
Skupština Crne Gore je 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici. 7. juna 2021. Skupština je usvojila Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici kojom se zabranjuju i osuđuju izjave postupci i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice. Ove godine Crna Gora je podržala Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.
 
Danas je jasno da cilj usvojenih dokumenata nije ostvaren i da podržavaoci/saučesnici genocida nisu promijenili svoju osnovnu ideju – uništiti sve što se „ne moli srpski“, samo su stavili maske mirovnjaka onoliko koliko im je potrebno da koriste privilegije pozicija koje su zauzeli. Rat se nastavlja drugim sredstvima pod mantrom ulaska u EU i realnog udaljavanja na terenu. Na političkoj agendi je zloupotreba žrtava (tuđih i vlastitih) do konačne „pobjede“i konačne tragedije.
Uprkos mentalnog nasilja vladajuće elite, koje prijeti da pređe u fizičko, svi koji žele mir moraju se sjetiti Srebrenice:
 
- zbog saosećanja, solidarnosti i odgovornosti prema žrtvama genocida u Srebrenici koje još uvijek čekaju na zadovoljenje pravde;
 
- zbog crnogorske javnosti u kojoj se mora prestati sa negiranjem, poricanjem, minimiziranjem zločina koji su se desili u ratu devedesetih;
 
- zbog toga što razvoj društva zahtijeva njegovanja kulture sjećanja i solidarnosti;
 
- zbog toga što svakodnevnica ukazuje na stalne izazove nacionalizma i izostanak povjerenja u institucije koje bi morale da obezbijede razvoj svijesti, pravde i mira;
 
- zbog pravde i ljudskosti koja gubi značenje u nadgornjavanju pohlepnih i bahatih političara/ki.
 
Pamtimo genocid u Srebrenici jer je to dio kolektivne odgovornosti za ono što se činilo u naše ime. Odgovor je kultura sjećanja i nenasilje. Da se nikad ne ponovi.
 
Tim ANIMA

PAMTIMO

Povodom 19. juna 2024. godine, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor organizuje radionicu o ratnom silovanju. U sklopu radionice biće prikazan film. Radionica će biti održana 19. juna u 17 sati u Kući slobodne misli u Kavču.

Silovanje u ratu je imenovano Bečkom deklaracijom, 1993. i definisano kao ratni zločin i zločin protiv čovječnosti. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je prvi put na slučaju Foča utvrdio da se seksualno ropstvo smatra zločinom protiv čovječnosti. Od 1992-1995. godine na prostoru Bosne, prema podacima silovano je više od 20000 hiljada žena, djevojaka, djevojčica i muškaraca a mali broj je ostvario neki vid pravde. Poslije tridest i dvije godine, žrtve ratnih silovanja se stigmatizuju, trpe razne vidove nasilja i veoma teško ostvaruju svoja prava. Mali broj silovanih žena je svjedočio o tom nasilju. 26. juna 2023. godine Žene u crnom i Autonomni ženski centar Beograd organizovale su Ženski sud - slučaj Foča, posvećen seksualnim zločinima počinjenim tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995.). Ovaj ženski sud jedan od vidova tranzicione pravde. Javna prezentacija Ženskog suda - slučaj Foča održaće se u Podgorici 20. juna 2024. u Kulturnom centru 201.

U Crnoj Gori se ova tema ne pokreće iako se u svjedočenjima žrtava jasno uviđa umiješenost crnogorskih građana u ovim zločinima. Pokrenut je postupak protiv Ranka Radulovića za zločine protiv čovječnosti pred sudom BIH-a, kao i protiv Milutina Đilasa i Rajka Vojvodića pred Okružnim sudom u Trebinju za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Očekuje se da specijalno tužilaštvo pokrene procese na osnovu ogromne dokumentacije koju su dobili sa svjedočenja na suđenjima ratnim zločincima u Hagu. Vrijeme je da se individualizuju ovi zločini u Crnoj Gori kako bi znali kolika je umiješanost Crne Gore u ovim zločinima i da odgovorni budu kažnjeni. To je jedini način da nasilje ne eskalira i da se ne ponovi.

Pamtimo ovaj datum, pamtimo Foču, pamtimo žene žrtve silovanja u BiH, da se nikad ne ponovi. Podržavamo svako nastojanje žrtava da ostvare pravdu. Pridružujemo se svima koji obilježavaju ovaj datum i koji se bore za kulturu sjećanja.

Pozivamo sve zaintersovane da nam se u srijedu 19. juna u 17 sati pridruže u Kući slobodne misli u Kavču.

ANIMA- Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor

Pet nevladinih organizacija uputilo je juče zahtjev ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić da javnost upozna sa razlozima već tromjesečnog kašnjenja njenog resora u izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. O sadržaju pisma su upoznati i predsjednik Vlade Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu dr Srđan Pavićević.

Raniji predlog zakona – kojim su se civilnim žrtvama rata smatrale samo žrtve oružanog sukoba sa NATO u Crnoj Gori, a ne i one iz Crne Gore koje su stradale od oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili na Kosovu – kritikovan je od strane Evropskog parlamenta kao selektivan. 

Poslije protesta koji su organizovali Akcija za ljudska prava (HRA) i Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava” 29. decembra prošle godine, a koji su podržale i druge nevladine organizacije i pojedinci, taj predlog zakona je povučen iz procedure, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja bilo je zaduženo da najkasnije do 1. marta 2024. godine izradi novi prijedlog teksta koji bi obuhvatio sve civilne žrtve.

Novim rješenjem bi trebalo da se reguliše status i obeštećenje članova porodica svih državljana Crne Gore koji su poginuli kao civilne žrtve tokom ratova 90ih, ako to pravo nisu ostvarili u drugim državama, kao i onih koji su ranjeni u oružanim sukobima, npr. NATO bombardovanju 1999. godine. Pored toga, bilo je planirano i povećanje primanja postojećim korisnicima boračke i invalidske zaštite.

Na sjednici Drugog redovnog zasjedanja Skupštine Crne Gore u 2023. godini – 29. decembra, najavljeno je da će, u slučaju da takav Predlog izostane, predstavnici svih poslaničkih klubova najkasnije do 1. juna zajedno predložiti i usvojiti svoj Predlog zakona.

Oba predviđena roka su prošla. Ministarstvo sa izradom Predloga kasni već tri mjeseca, iako na njemu radi preko pet mjeseci. To izaziva posebnu zabrinutost, jer su predlozi regulisanja statusa civilnih žrtava rata odavno dati – Bošnjačka stranka je predlog ponudila Skupštini Crne Gore još u decembru 2023. godine, a HRA Ministarstvu rada i socijalnog staranja u januaru ove godine.

Od ministarke Nišić smo zahtijevali da upozna javnost sa razlozima ovolikog kašnjenja u predlaganju zakona i kada se predlog može očekivati. Ističemo i da NVO nisu bile uključene u rad radne grupe za izradu Predloga zakona.

Cijenimo da je regulisanje statusa civilnih žrtava ratova jedno je od ključnih pitanja za suočavanje sa prošlošću i nastavićemo se zalagati da se ovo pitanje riješi na način koji nikoga ne diskriminiše.

 

Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)

Demir Ličina, Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”

Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA

Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava

Još članaka...

  1. Publikacija 1991-2016 ANIMA-Centar za žensko i mirovno obrazovanje 25 godina
  2. POZIVNICA - 24. maj
  3. S A O P Š T E NJ E povodom 21. maja
  4. Saopštenje povodom 9. maja 2024.
Stranica 3 od 119