autorka: Ervina Dabižinović

Toliko je mutno, toliko se brzo smjenjuju vjesti da je teško reći bilo što politički a da ne bude paušalan odgovor. Svašta se ovdje dešava samo nema vijesti koje bi radovale. Ono što se dešava u kontinuitetu je da ratni zločini ispadaju iz presuda greškom onih koji te optužnice sačinjavaju kaže sud onomad u Bg. Zločin u Štrbcima je počinjen neko ga je sigurno počinio, nečija naredba postoji a postoji i odluka,  takođe. Postoje i svjedoci i javnost koja zna za slučaj. Još više postoje rođaci žrtava iz tog strašnog događaja kojima  se rana otvara svakodnevno na pomisao da je formalna greška namjerna ili ne brana da krivce stigne pravo makar ako neće pravda. U slučajevima ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije je isti sudki i tužilački potpis. Pravda je nedostižna u zemljama gdje odgovornosti politika i političara i  izvršitelja u njeno ime iZaobilazi agende i ne sjeda na optuženičku klupu. Što onda ostaje?

Saopštenje povodom 26. godine od formiranja Logora Morinj

U periodu periodu od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine u Morinju je organizovan Sabirni centar za zarobljenike iz Hrvatske – Logor Morinj. U logoru je u tom periodu boravilo 292 osobe iz Dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima. Nakon dugog perioda u kojemu je režim upotrebio sva sredstva kako bi izbjegao odgovornost za učinjeno 2013. godine je donesena pravosnažna presuda kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora. Optuženi su naređivali, mučili i nečovječno postupali prema velikom broju ratnih zarobljenika u logoru, povređujući njihov tjelesni integritet i lično dostojanstvo.

Danas se čak i djelovi civilnog društva ne mogu jasno izjasniti da je Crna Gora bila agresor u ratu sa Hrvatskom. Politika nekažnjivosti zločina i projektovanja zaborava daje rezultate u „političkoj korektnosti“. Sigurno je da u zvaničnom „ratu za mir“ ljudi koji su bili u Logoru Morinj nisu bili na izletu godinu dana i makar simbolično ( iza očiju javnosti) država je priznala zločin ( zatvorka kazna i obeštećenje žrtava).

Država a i Opština Kotor mora uraditi vise i učiniti logor Morinj vidljivim obilježiti ovo mjesto zločina i odati počast žrtvama kako bi se znalo što se dešavalo u Kotoru tokom rata. Ako se ćuti o sramnom postojanju i funkcionisanju Logora Morinj ne može se govoriti o pravdi i mirnom suživotu u Crnoj Gori. Niti miru u Kotoru i Boki Kotorskoj.

Pamtimo Logor Morinj! Nećemo zaboraviti zločine počinjene u naše ime!

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje