IMG-8f3d681e1e4b8f7c8d079bb44bdd5b3a-V.jpg18.maja u 18 sati u sali Rusko-Srpskog udruženja Sveti Đorđe održana je javna tribina i promocija knjige „Glas sa pločnika – borba majki sa troje i više djece protiv ukidanja ostvarenog prava „ (decembar 2016.-maj 2018.) Uvodničarke su bile: Maja Jovović (organizatorka protesta) Ervina Dabižinović i Ljupka Kovačević (aktivistkinje Anime). Prisustvovalo je 25 žena i 3 muškarca

Na Tribini se govorilo o značaju sjećanja i dokumentovanja pobune žena od strane samih žena za razumijevanje istorijskih i političkih dešavanja. Govorilo se o protestima ( još uvijek se dešavaju) kroz izazove na koje nailaze (antipropaganda od strane režima; ignorisanje od strane institucija); Izostanak podrške međunarodnih organizacija, opozicionih partija i civilnog društva, izostanak medijske podrške ) i kroz snagu koja ih održava (nezavisnost od političkih subjekata, solidarnost i pov jerenje). Učesnice su govrile o poziciji žena koje protestuju, motivima i namjeri da istraju u svojoj borbi.

Knjiga Glas sa pločnika je izdata krajem 2018. godine od strane Anime i uz podršku Žena u crnom Beograd. Autorka je Ljupka Kovačević. Svjedoči o protestima žena koji traju u kontinuitetu, najmanje jedanput mjesečno u Podgorici sa ciljem da se vrati zakonom ostvareno doživotno stečeno pravo (22 hiljade majki) a sadrži nekoliko cjelina:

-      Društveno-političko kontekst 2015-2018. godine

-      Reagovanje ŽNVO prije usvajanja i tokom sprovođenja zakona

-      Reagovanje ŽNVO i civilnih organizacija nakon ukidana zakona

-      Protesti – u ovom dijelu su nabrojani protesti neposredno prije ukidanja zakona(Bijelo Polje, Kolašin, Rožaje, Podgorica) i protesti nakon ukidanja zakona (7 dana danonoćni protesti u Podgorici, 11 dana štrajka glađu, 25 protesta u Podgorici i nekoliko u lokalnim sredinama Pljevlja, Bijelo Polje, Nikšić) i podrška štrajkovima od strane civilnog društva

-      Štrajk glađu je detaljnije opisan: stanje tokom štrajka i razgovor sa učesnicama štrajka dok je štraj trajao o: značaju naknade, razlozima za protest, reagovanju porodica, njihovim snagama, njihovim vrijednostima, porukama drugim ženama, o tome šta su naučile kroz taj jedanaestodnevni štrajk..

-      Kratke biografije učesnica

-      Pjesme koje su stvarale dvije učesnice tokom štrajka i protesta

-      Publikacija sadrži i kolumne aktivistkinja iz dnevnih novina „Vijesti“koje su se odnosile na proteste.

Konferencija "NISI SAMA" organizovana je 24 do 26 novembra 2017.u hotelu "Keto" u Podgorici. Cilj Konferencije je bio da se učesnice u projektu "Nisi sama- psihološka podrška ženama oboljelim od kancera reproduktivnih organa" u poznaju sa rezultatima jednogodišnjeg programa, da se osnaži zajednica i da napravi program za održivost daljeeg rada. Učesnice konferencije su bile: Prof dr Jelisava Kalezić( amandmanom na budzet obezbijedila sredstva za projekat), dr Nada Cicmil Sarić ( doktorka na Klinici za onkologiju) , dr Dragana Francisković( načelnica Odjeljenja za ginekologiju u bolnici u Kotoru), dr Larisa Redžepagić ( predstavnica Ministrstva zdravlja)  i učesnice i voditeljke programa.

Konferencija NISI SAMA Ljupka drži govorKonferencija NISI SAMA 2

autorka: Ervina Dabižinović

Ove sedmice neko nas je podsjetio tekstom na Lajku o kojoj smo učili da je poslata u svemir zarad našeg dobra. Drugu stranu priče nisu ispričali, jer nastavnici nisu o tome ni mislili, da je Lajka žrtvovana i u kojim uslovima je izdahnula. Koncept da smo mi vrsta koja ima pravo da maltertira  druge, a i sopstvenu, konstantno je upotrebljavan u istoriji civilizacije. Moć je nasušna potreba klase, rase roda. Naš odnos prema životinjama koje imamo kući, a posebno onim na ulici, svakodnevno dejstvuje u ratnim uslovima. Mi smo konstantno u ratu sa bićima oko nas koja nedužna obitavaju u uslovima koji nam rijetko padaju na pamet. 

Primjer progona sopstvene vrste vidljiv je na današnji dan kada se u Berlinu dogodila Kristalna noć 1938.  Nacisti su prognali jevrejske građane i građanke. Tako je obnarodovan zločin kojim će biti obilježen XX vijek. I tu nije kraj.  Organizovani zločini vlasti i država traju u kontinuitetu. Naš rat podsjetio je sve kako izgledaju odnosi moći i to ne samo na Balkanu. Bilo da su nas rasturali svjetski ili domaći fašisti. Ili su išli jedni drugima na ruku. Ubistva, korupcija, sirotinja, nasilje, gubitak prava na život, uskraćivanje zaposlenja, nepravda, zločini... 

Država njena vlast i njeni sateliti kontinuirano obesmišljavaju, zloupotrebljavaju i djele po svim rezovima. Ta disciplina donijela im je benefite i privilegije. Marginalizacija i nevidljivost ostalih koji nisu lica sa partijskih knjižica prelazi rekord nepravdenosti. Polako već uočavam discipline koje DPS osmislio do detalja - proizvođenje nereda, prozivka velikih ideja kada siromaštvo postaje očigledno, kada se grupe ljudi organizovano počinju zalagati i tražiti ono što im je oteto, kada se nađe veza između kriminala i političara, kada se upotrebljavaju ovlašćenja kojih nema (majstori u administrativnim odborima i jednopartijski parlament koji pokušavaju da nas ubjede da ono što vidimo nije to što oni žele da mi vidimo - tako umjesto ovaca treba da vidimo pčele). Majke su vidljive na ulici i u zločestoj interpretaciji medija kao haos na podgoričkim ulicama, jer majke, naravno, ometaju druge fine ljude - protestom.  Opet promašen cilj, gospodo novinari/ke. Ali zato ima informacija o svadbi  vijeka u crnogorskim uslovima (čitaj neuslovan politički ekonomski i kulturni ambijent kao u javnom WC) - naročito nam treba u sjaju naše bijede milionska svadba i bacanje prljavog novca kao primjer. I opet promašaj sada se besplatna reklama  daje onima koji su zgrnuli i ogulili u besudnoj zemlji sve što joj je ikada pripadalo, unakazili je kapitalom koji je stečen na prljav način. 

KADA AKO NE SADA

9.novemba 2017. - Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma  obilježava se u čast sjećanja na Kristalnu noć  1938.g kada se  širom Njemačke desio progon jevrejskih građana i građanki, više od  90 Јеvrеја је ubijeno  а око 30000 је deportovano u koncentracione logore i tako je počelo u Njemačkoj proganjanje i istrbljenje  ne samo Jevreja nego  i tzv. "neprijatelja njemačke države" homoseksualaca, kriminalaca i "asocijalnih" ljudi, članova raznih religijskih zajednica, ljudi s mentalnim tegobama, političkih ‘prijestupnika’ poput komunista i socijalista, španjolskih republikanskih izbjeglica temanjina poput Roma i Sinta te ostalih(vikipedija). Tako je započeo Holokaust.

Sjećanje na žrtve i  antifašističke vrijednosti  obavezuju nas da

obilježavamo ovaj dan  ali i da upozoravamo.  Sve su prisutnije 

zabrinjavajuće pojave u Crnoj Gori koje sve više poprimaju fašisoidno

lice i ne samo u Crnoj Gori, nego na prostoru cijele Evrope. Valjano je

podsjetiti na čuvenu izjavu Martina Niemollera o tridesetim prošlog

vijeka:

 

U Njemačko, prvo su došli po komuniste – ja se nisam usprotivio,

jer nisam bio komunista.

Onda dođoše po Jevreje – ja se nisam bunio,

jer nisam bio Jevrej.

Onda su došli po unioniste – ja nisam protestvovao,

jer nisam bio unionist.

Onda su došli po Katolike – ja se nisam protivio,

jer sam bio Protestant.

Kad su došli po mene,

 više nije ostao niko ko bi mogao da se usprotivi..

Pravo na javno djelovanje antifašistima/kinjama, kao  iatesitima/kinjama je danas ugroženije nego ikada ranije i sve jepotrebnije afirmisanje vrijednosti antifašizma, slobode i  bezuslovne ljudskosti kako bi se zaustavilo nasilje i kršenje ljudskih prava. Nema relativizacije zločina iz prošlosti, ni izjednačavanja fašista i antifašista jer svaka politika koja ovo zagovara zagovara novi rat u Evropi kao i u Crnoj Gori.To se umnogome razlikuje od borbe za  izjednačavanje nacionalizama ionih koji su ušli u kolaboraciju sa fašistima i okupatorima što ukazuje na opasnost da se istorija ponovi  na našem prostoru.

 aktivistkinje  ANIMA