Kotor, 10. decembar 2022.

16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama" je globalna, svjetska kampanja koju obelježava preko 100 država svijeta. Kampanja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava.
 
25. novembar proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti 1981.g. Žene su govorile o porodičnom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju. Govorile su o nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama.
 
25. novembar je odabran kao dan sijećanja na sestre Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960. Godine 1999. Ujedinjene Nacije su rezolucijom 54/134 službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
 
2022. godine u Crnoj Gori, na radionicama žene govore o nasilju, koje još uvijek ne uključuju političku torturu režima ali nije daleko ukoliko se nastavi u smjeru neodgovornog odnosa vladajućih političara prema nasilju nad ženama.
 
Biramo da se obratimo zadnjeg dana Kampanje, 10. decembra na Dan ljudskih prava, jer u Deklaraciji o ljudskim pravima se pozivaju svi narodi na priznanje urođenog dostojanstva, te jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske zajednice kao temelja slobode, pravde i mira u svijetu. Kod nas su sva ta prava uzdrmana a dostojanstvo srozano. Nema institucije koja bi se bavile nasiljem nad ženama, ni pravima, ni slobodama. Time se bave rijetke nevladine organizacije koje još uvijek istrajavaju na tom putu. Ostaje samo ulica.
 
Izaći ćemo 10.12.2022 u 12 sati na Trg od oružja ispred stuba srama u Kotoru da svojim tijelima iskažemo protest protiv izostanka stvarnih instutucija i odgovornih političara, koji svojim nečinjenjem prije svega podržavaju nasilje nad ženama a onda i nad svima drugima.

Tim ANIME

Kotor, 5.12.2022.

Pamtimo ubijanje grada i ljudi

6.decembra 2022 godine navršava se trideset i jedna godina napada na Dubrovnik.
 
Pamtimo ubijanje grada i ljudi.
 
Združene snage JNA, crnogorske teritorijalne odbrane i paravojnih formacija Crne Gore i Istočne Hercegovine, uspostavile su totalnu blokadu. Stanovništvo je ostalo bez vode i struje i bez mogućnosti primanja humanitarne pomoći, bilo kojim putem.
 
Od 1. oktobra do 20. novembra, sistematski su granatirana, pljačkana i spaljivana sela Konavala i Primorja. 50.000 stanovnika/ca je protjeterano iz svojih domova i mučeno prozvoljnim granatiranjem, glađu, hladnoćom i isleđivanjem. Zarobljeni ljudi su mučeni u logorima u Bileći i Morinju.
 
Najžešći napad na Stari grad bio je 6. decembra i trajao je 12 sati. U tom napadu ispaljeno je preko 5000 projektila, kasetnih i sumpornih bombi, koje su zabranjene međunarodnim konvencijama. Uništeno je 30 % Starog grada, a do kraja opsade poginuo je veliki broj građana/ki. Opsada iz vazduha, sa kopna i mora trajala je do maja 1992. Namjera političkih vođa iz Podgorice i Beograda bila je da silom stvore “Dubrovačku republiku” koja bi bila priključena “Velikoj Srbiji”. Mi nećemo zaboraviti činjenice koje moraju da se unesu u udžbenike istorije kako se ne bi ponovilo i da bi nas podsjećalo na zlo učinjeno u naše ime našim komšijama.
 
Za zločine u Dubrovniku, u Haškom tribunalu osuđeni su general Pavle Strugar i viceadmiral Miodrag Jokić. Republika Srbija je odbila da sudi ratnom gradonačelniku Trebinja Božidaru Vučureviću. Crna Gora je za zločine u logoru Morinj osudila nekolicinu direktnih izvršilaca a za Dubrovnik nije ni pokrenut istražni postupak. Tužilaštvo ni jedne ni druge države nije, trideset i prvu godina posle zločina optužilo planere, organizatore i naredbodavce granatiranja Dubrovnika.
 
Trideset i prva godina je od sramnih stranica crnogorske istorije a zajednica se još nije suočila sa prošlošću. Grade se novi razdori u našem dvorištu kako bi politička elita mogla da vlada našim sjećanjem i životima. Podsjećamo građane/ke na ovaj zločin jer znamo da preuzimanjem potpune odgovornosti, utvrđivanjem istine o dešavanjima devedesetih i razvijanjem kulture sjećanja možemo doprinijeti ozdravljenju zajednice i razvoju mira.

Tim ANIME

Kotor, 1.10.2022.

U Opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine,[1] JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao „logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije.[2]

U sudskom procesu koji je započet 2007. godine, a pravosnažno okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđeni zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 144 KZ SRJ) prema zatvorenicima u tom logoru.[3] Osim krivičnog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.

Aktiviskinje ANIME su u novembru 2019. godine kod Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor pokrenule Inicijativu za podizanje spomen obilježja ratnim zatvorenicima iz Hrvatske u Sabirnom centru u Morinju (sa inicijativom upoznale: predsjednika  Opštine i Skupštine Opštine, predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine CG; ministru pravde i ministru odbrane  kao i Generalni konzulat Republike Hrvatuske  u CG). 

Dobile smo odgovor od predsjednika države i Sekretarijata. Predsjednik nas upućuje na opštinske organe. Opštinski organi ( Sekretarijat za kulturu sport i društvene djelatosti ) traži od NVO Anime da dostavi :

  • Podatke o vrsti i veličini spomen –obilježja;
  • Predlog teksta koji će biti ispisan na spomen –obilježju;
  • Predlog načina održavanja spomen –obilježja;
  • Predlog idejnog rješenja sspomen- obilježja;
  • Saglasnost vlasnika odnosno korisnika objekta.

Odgovorile smo  da je ANIMA podnijela inicijativu, a ne zahtjev za podizanje spomenika, da nema ni stručne ni finansijske resurse da bi odgovorila na navedene zahtjeve.

Na tridesetogodišnjicu navedenog zločina ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrzovanje (CGO) uputile su Inicijativu za podizanje spomen obilježja na mjestu logora Morinj, Predsjedniku, Predsjednici Skupštine i Sekretarki Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti  Opštine Kotor od kojih smo tražile da opštinske vlasti razmotre ovu inicijativu u skladu sa stavom Vlade da će žrtve biti uvažene. Prošla je godina dana nismo dobile odgovor ni jedne instance kojoj je Inicijativa upućena.

ANIMA je u dugom periodu, naročito od vremena sticanja nezavisnosti, ukazivala na važnost  kulture sjećanja na mjesta preživljene patnje i učinjenog zločina. Ukazivala je na neophodnost suočavanja građanstva Kotora sa ovom činjenicom i napreuzimanje odgovornosti Opštine Kotor na različite načine: uličnim akcijama, saopštenjima, flajerima, prikazivanjem filmova o Logoru Morinj, obilaskom ovog mjesta u kontiniutetu, simboličkim obilježavanjem polaganjem  cvijeća i ploče, predlogom da se na tom mjestu napravi muzej sjećanja  i Centar za mir koji bi Kotoru vratio  dostojanstvo.

2019.g Anima je uradila istraživanje o stavovima i informisanosti u organima lokalne uprave prema ratnom zločinu u Mornju, te napravila analizu sa zaključkom da je, uprkos još uvijek jasnih otpora opštinske vlasti da se u potpunosti suoči sa ovim zločinom, iskazana potreba za obilježavanjem ovog mjesta. Izdale smo publikaciju sa rezultatima istraživanja „Pamtimo logor Morinj” i dokumentovale prikupljenje podatke.

Na današnji dan ponovo podsjećamo da je neophodno napraviti spomen obilježje u Morinju i Školu mira sa akcentom na suočavanje sa onim što se dešavalo devedesetin (mobilizacija, izbjeglištvo, logor) da se ne bi ponovilo. Znamo da je za to neophodna politička volja Optinskih vlasti i institucija koje još uvijek nema sa tendencijom revizionizma i opravdavanja navedenog zločina. Upozoravamo  da ovakav odnos prema suočavanju sa prošlošću stvaraju rat i dalje opstaju politike koje su spremne da ga ponove.

ANIMA će 3. oktobra 2022 godine, na Trgu od oružja u 12 sati održati performans - Logor Morinj - PAMTIMO.

[1] Proces suočavanja sa Prošlošću u Crnoj Gori - slučaj “Morinj” – Centar za građansko obrazovanje, Podgorica, 2014, dostupno na: http://media.cgo-cce.org/2014/12/cgo-cce-proces-suocavanja-sa-prosloscu-u-cg-slucaj-morinj.pdf

[2] Saopštenje povodom 26. godine od formiranja Logora Morinj, NVO ANIMA, dostupno na: http://www.animakotor.org/index.php/novosti/587-2017-saopstenje-logor-morinj

[3] Presuda Apelacionog suda Kž – S br. 44/13 od 27.2.2014, kojom je potvrđena presuda Višeg suda u Podgorici Ks.br.19/12 od 31.7.2013.

Kotor, 20.09.2022.

Povodom Svjetskog dana mira -  21. septembra 2022. godine, ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje izdaje sledeće saopštenje

„Stop  ratu i razaranjima - nenasilje je naš izbor“

Međunarodni dan mira obilježava se 21. septembra, u skladu sa Rezolucijom 36/67 koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Istog dana obilježava se Svjetski dan prekida vatre i Dan bez nasilja. Svjedočimo 209 danu rata u Ukrajni. Nema nagovještaja prekida vatre i mirovnim dogovorima. Ni ostala ratna žarišta ne jenjavaju. Čini se da je svjetski mir ugrožen više nego ikada.

Ugrožen je mir i u Crnoj Gori ali na sreću još nema oružanog sukoba. Sve o neodgovornosti i moralnoj bijedi političkih elita je napisano. Vrijeme je da se sistem mijenja. Hoćemo da vjerujemo da može nenasilno.

Ovog dana apelujemo da oružani sukob u Ukrajini stane, da se prekine razaranje, patnja ljudi  i dogovori otpočnu. Apelujemo na građane i građanke Crne Gore da neodgovornim politikama otkažu poslušnost, da imaju strpljenja da se posvete vlastitim interesima i sačuvaju nadu da je promjena mirnim putem moguća.

Tim ANIME